Drevni kaštel Dobrinj dobio je lijepo ime hrvatskoga korijena od lijepe riječi dobar. Pa ako je uspon čovjeka nikao iz vode (a voda je i more), a čovjekova civilizacija izrasla iz pšenice i vode, onda je dobra priroda dobrom i slikovitom Dobrinju, kao središtu zajedničke slike s pripadajućih mu dvadeset i jedno različito naslikano naselje, dalo čovjeku možda najvrijednija bogatstva - plodnu zemlju i raskošno more; zelenu i modru ravnicu s blagom klimom i izdašnim suncem, s prirodnim ljepotama i zdravom te čistom okolicom.

... Dobrinj...

A dobrinjski modri i zeleni biseri: turističko i pomorsko Šilo, s drevnom lučicom, bogatom turističkom ponudom , autokampom , čistim morem i šljunčanim plažama.

... Šilo ...

Živopisna Uvala Soline, postojbina predromanskih solana, oaza mira, ljepote i zdravlja, obrubljena "živim" razglednicama: Klimnom (marina, morska i suha, autokamp, bogata gastronomska ponuda...), Solinama i Čižićama (Čisto i toplo more, ljekovito blato, ljekovito blato za lječenje kostobolja); kamenite starinske Rudine (s turistima nadasve privlačnom Vitezićevom špiljom "Biserujka").

... Klimno ...

Stara naselja Kras, Gabonjin, Gostinjac, Polje, Hlapa, Sužan... (s brojnim povijesnim i kultorološkim znamenitostima) - samo su uvjerljivi prirodni predlošci dobrinjskoj turističkoj poruci: zdrava priroda za zdrav duh u zdravu tijelu.