Pisana povijest Dobrinjštine počinje "let od Hristova rojstva 1100 pred Dobrinem poli crikve svetoga Vida". Kako navodi Kirin Radonjin, pisar od komuna Dobrina, tog je dana i te godine blagoslovljena crkvica svetog Vida, nadarbina slavnog Dragoslava. Tko je bio slavni Dragoslav i otkud mu epitet "slavni", povjesničari ni dan danas nisu uspjeli otkriti. Ipak, svi se slažu u procjeni da se radi o imućnom čovjeku plemićkoga roda, pa ga se čak povezivalo s krčkom kneževskom lozom Frankopana. Dokument koji je po diktiranju dotičnog Dragoslava starohrvatskim jezikom i glagoljskim pismom zapisao općinski pisar Kirin, prvi je pisani dokument o povijesti Dobrinjštine. Budući da se u "Listini slavnog Dragoslava" spominju komun (općina), pisar od komuna, crikva sv. Stipana, plovan itd.,očito je da je već tada Dobrinj bio uređen kao administrativno i crkveno središte. Listina slavnog Dragoslava nije sačuvana u originalu već u prijepisu, no to joj ne osporava vrijednost, jer se ubraja u najstarije i najznačajnije dokumente iz hrvatskoglagoljske baštine.

Iako je "Listina" tek službeni, pismeni dokaz o postojanju Dobrinja, tragovi života na Dobrinjštini datiraju još u predilirsko doba, o čemu svjedoče arheološki pronalasci na brojnim lokalitetima, te toponimi, tj. nazivi naseljenih i nenaseljenih mjesta Dobrinjštine. Iako mu je službeni naziv Dobrinj, među lokalnim stanovništvom udomaćio se naziv "Grad"; stoga u Dobrinju nećete čuti da ste u Dobrinju, nego da ste "Gradi". Dobrinj je bio jedan od frankopanskih kaštela, te je zato imao specifičan urbanistički izgled; svaki je kaštel imao svoje obrambene zidine a tu su funkciju u Dobrinju imale kuće, građene zbijene jedna do druge. Takav je izgled velikim dijelom sačuvao tzv. "Dolinji Grad", tj. stariji dio Dobrinja.

Crkva svetoga Stjepana, koja se spominje još u Dragoslavovoj listini, jedan je od najstarijih religijsko-kulturnih spomenika Dobrinjštine. Uz nju, u Dobrinju je trenutno još jedna crkva, posvećena Svetome Trojstvu ali kako se u njoj nalazi i kip svetog Antuna Padovanskog, mještani je zovu i "crikva svetoga Antona". U ovoj se crkvi nalazi zanimljiva oltarna slika s prikazom pakla, čistilišta i raja. Posljednjih nekoliko godina crkva je pretvorena u izložbeno - galerijski prostor, naročito tijekom ljetnih mjeseci.

Crkva svetoga Stjepana, koja se spominje još u Dragoslavovoj listini, jedan je od najstarijih religijsko-kulturnih spomenika Dobrinjštine. Uz nju, u Dobrinju je trenutno još jedna crkva, posvećena Svetome Trojstvu ali kako se u njoj nalazi i kip svetog Antuna Padovanskog, mještani je zovu i "crikva svetoga Antona". U ovoj se crkvi nalazi zanimljiva oltarna slika s prikazom pakla, čistilišta i raja. Posljednjih nekoliko godina crkva je pretvorena u izložbeno - galerijski prostor, naročito tijekom ljetnih mjeseci.

U Dobrinju je nekad postojalo puno više crkava, među njima i crkva svetog Ambroza, najvjerojatnije između crkve- galerije i današnjeg župnog stana. Uz tu je crkvu bilo i groblje i to na mjestu današnjeg parka, "jardina".

Zanimljivu je sudbinu imao dobrinjski zvonik. Izgrađen u 16. stoljeću, nekoliko su ga puta udarali i rušili gromovi, jednom, gotovo do temelja oborila ga je fašistička eksplozija, da bi ga 80-ih godina 20. stoljeća iznova pogodio nešto blaži udarac groma.Sve to pripisuje se davnoj legendi prema kojoj je zvoniku još za njegove gradnje prorečena zlosretna sudbina... Uz stolnu crkvu svetog Stjepana i u novije vrijeme nadaleko poznatu crkvu-galeriju svetog Antuna, među najznačajnijim sakralnim objektima Dobrinjštine ističe se crkvica svetog Vida u istoimenom selu, kilometar udaljena od Dobrinja. Dao ju je sagraditi slavni Dragoslav, pa je ova ranoromanička crkvica po Dragoslavovom dokumentu, tzv. "Listini", postala poznata i u širim slavističko-glagoljaškim krugovima.

Zanimljivu je sudbinu imao dobrinjski zvonik. Izgrađen u 16. stoljeću, nekoliko su ga puta udarali i rušili gromovi, jednom, gotovo do temelja oborila ga je fašistička eksplozija, da bi ga 80-ih godina 20. stoljeća iznova pogodio nešto blaži udarac groma.Sve to pripisuje se davnoj legendi prema kojoj je zvoniku još za njegove gradnje prorečena zlosretna sudbina...

Uz stolnu crkvu svetog Stjepana i u novije vrijeme nadaleko poznatu crkvu-galeriju svetog Antuna, među najznačajnijim sakralnim objektima Dobrinjštine ističe se crkvica svetog Vida u istoimenom selu, kilometar udaljena od Dobrinja. Dao ju je sagraditi slavni Dragoslav, pa je ova ranoromanička crkvica po Dragoslavovom dokumentu, tzv. "Listini", postala poznata i u širim slavističko-glagoljaškim krugovima.

Iako jedna od najmanjih na Dobrinjštini, crkvica svetog Klementa u Klimnu, koja datira iz 1480. godine, sadrži vrijedan umjetnički detalj-pozlaćenu oltarnu palu s prizorima iz života svetaca, koja se ubraja u zaštićene kulturne spomenike. Ovdje valja istaći da je crkvica svetog Klementa u Klimnu jedina posvećena ovom svecu-biskupu u cijeloj Krčkoj biskupiji.